Dubravčević: Mušlja se, kao i riba, tri puta kupa

Vaso Dubravčević na Obali Đuraševića u opštini Tivat marikulturom se bavi 40 godina, a njegove plantaže mušlji kreću se oko jednog hektara, pa u prosjeku na godišnjem nivou bude oko 12 tona koliko ih je i prodao prošle godine.
Moglo bi se i više uzagajati, ali nema kupaca jer se mušlje ne mogu izvoziti iz Crne Gore. Zašto je tako, ne zna ni sam Dubravčević iako je, kako ističe tražio obrazloženje od resornog minisatsrtva, ali ga nije dobio.
On ističe da nije mogao vjerovati da u 40 godina koliko se bavi uzgojom mušalja neće moći dva šlepera izvesti u Italiju gdje se posebno cijene bokeške mušlje, a nekada je bivša Industrija import izvozila baš u Italiju.
„Mušlju ne možemo da izvezemo van granica zemlje, a domaći je ne jedu pa je nemamo kome ni prodati i normalno je da nema potrebe da više proizvodimo“, rekao je Dubravčević navodeći da prošle godine nije prodao onoliko koliko je proizveo iako je veletrgovcima smanjio cijenu na 1, 20 eura po kilogramu.
Zbog toga su uzgoj i smanjili, a mogli bi na plantaži proizvesti mnogo više. U kontinuitetu od 2000. Dubravčevići su proizveli 137 hiljada kilograma mušalja, odnsono u prosjeku preko 12, 5 tona na godišnjem nivou i to je maksimum koji se može prodati. On kaže da je nekada on sam snabdijevao 9 posto crnogorskog tržišta, a i izvozio je i van granica. „Sa naše plantaže mušlje su 1996., 97. i 98. išle i za Beograd, sve dok je to moglo da se transportuje avionom. I ni tada na tržištu nismo mogli plasirati više od 200 tona“.
U tivatskom dijelu zaliva nekada je bilo mnogo više uzgajivača mušalja, danas je na Obali Đuraševića samo Vaso Dubravčević koji je kako ističe ostao dosljedan onom što posebno voli. Kaže da je tokom 40 godina, koliko se bavi uzgojom školjki on i njegova porodica proizveli sugurno po porciju mušalja po stanovniku Crne Gore, dok svake godine po porciju pojede svaki stanovnik Tivta.
Mušlju prati vino, maslinovo ulje pa uz njih, Vaso kaže prodaju se i ti proizvodi. „Mušlja kao i riba treba tri puta da se kupa, u moru, ulju i kasnije u vinu. Meni lično ih je najdraže okupati u vinu“, rekao je.
„Počeci sa ovim poslom bili su dosta teški, ali ni posle 40 godina nismo nešto mnogo napredovali jer nema izvoza van Crne Gore. Tržište je malo i skučeno i 200 tona godišnje je premalo, ali toliko se može prodati. Resorno ministasrtvo bi trebalo da trasira taj put za izvoz. Bokokotorske kamenice su služene na bečkom dvoru, a konzumirao ih je i Dužde od Mletaka što u svojoj knjizi potvrđuje i ekspert za mušlje Mario Busoni koji je bio i predsjednik marikulturista Italije“, ispričao je Dubravčević.
I gosti, posebno inostrani vole da probaju ono što se proizvodi na ovom prostoru, autohtono, ekološko i oni su naprosto oduševljeni. I sigurno 90-95 posto proizvedenih školjki pojedu stranci što je naravno dobro, dok manje od 5 posto domaće stanovništvo.
Na području Bjelila, Obala Đuraševića, Krašića bilo je dosta različitih vrsta školjki ali danas se uzgaja uglavnom mušlja. Dubravčević ističe da ih ima i danas, ali u znatno manajim količinima jer se beru nekotrolisano, ne vodi se računa o mlađi, a i mušalja je dosta manje. „Prije nekoliko godina na lokciji Tuna na ostrvu Sveti Marko bilo je i po nekoliko vagona mušlji početkom ljeta,u junu, a već u septembru nije bilo ni jedne jer se ne beru samo veliki primjerci nego svi pa se onda oni male bace i na kraju ne ostane ništa.
I Krtoljani se mogu pohvaliti autohtonom školjkom koja se zove fonga ili morsko jaje. „Kako se u manjim količinama proizvode i ostrige, fonge/ morska jaja su stacionirane na konopima i korpama na kojima stoje ostrige i na tome se hvataju i morska jaja. One se jedu svježe i imaju dosta cinka kao i ostrige koje su prečistači vode. Samo jedna jedinka može na dnevnom nivou da prečisti oko 200 litara vode.
Dubravčević je pohvalio Opštinu Tivat, koja posljednjih godina dodjeljuje sredstva za podsticaj u poljoprivredi i već dvije godine i on konkuriše i koristi ta sredstva, ali, kako ističe, od te podrške mnogo više vredi to što zaposleni u resornom opštinskom sekretarijatu saslušaju zainteresovane poljoprivrednike i pomognu im u skladu sa njihovim mogućnostima.

Ovaj prikaz slajdova zahteva javaskript.