Gajević: Potreba da budemo građani prevazišla je sve razlike među nama

Građanski pokret „97 000 Odupri se“ u subotu organizuje treći protestni skup u Podgorici u cilju iskazivanja građanskog protesta zbog, kako navode,  nefunkcionalnosti svih segmenata političkog sistema u Crnoj Gori. Novo okupljanje ispred zgrade Tužilaštva zakazano je za 23.februar u 18 sati. Tim povodom razgovaramo sa članom organizacionog odbora protestne kampanje, Ilijom Gajevićem.

Razgovarala Antonela Stjepčević

RT: Jasno ste stavili do znanja da je inicijalna kapisla za pokretanje građanskih protesta „97000 Odupri se“ postupanje Vrhovnog državnog tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva u aferi Koverta. Ali, istovremeno ističete da je razloga za revolt građana neuporedivo više, osvrćući se na brojne afere koje potresaju Crnu Goru već godinama. Po čemu je ovaj slučaj eklatantniji od svih prethodnih afera?

Ilija Gajević: Ovaj slučaj je eklatantan po tome što nikada ranije nismo ovako otvoreno na djelu vidjeli funkcionisanje institucija na koje se režim poziva. Nakon afere „Koverta“ bilo je tragi-komično posmatrati zvaničnike dok pokušavaju da ubijede građane da ono što su vidjeli, nisu dobro vidjeli. A sve i da su dobro vidjeli, to ne bi imalo nikakve veze, jer je u našem pravnom sistemu to što su vidjeli irelevantno. Za svo to vrijeme, Specijalni državni tužilac je vinovnika afere, visokog funkcionera DPS Slavoljuba Stijepovica, saslušao samo jednom. Nakon toga je isti prisustvovao sjednici Predsjedništva vladajuće partije.

Istovremeno, ovaj slučaj nije mnogo ubjedljiviji od mnogih prethodnih afera, kada je neučinkovitost sistema takođe bila na djelu. Uvijek smo umjesto učinkovitosti, imali „učinjenost“, i to isključivo prema zaslužnim članovima vladajuće partije za koje zakoni ove države ne važe na način i u mjeri u kojoj važe za sve nas koji se okupljamo u jedinoj slobodnoj instituciji ove države – Ulici.

RT: Na drugom protestnom skupu istakli ste da zahtijevate hitne ostavke predsjednika države, Mila Đukanovica, predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića, Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnica i direktora Agencije za sprječavanje korupcije, Sretena Radonjića.  Da li mislite da je moguće institucionalno doći do takvih rješenja?

Ilija Gajević: Ne. Taj i drugi zahtjevi upućeni su u svrhu ujedinjenja svih progresivnih elemenata društva. Oni su poziv za dijalog i ostvarivanje najšireg mogućeg konsenzusa između svih progresivnih činilaca društva. Ne vjerujemo institucijama i ne očekujemo ništa od njih. Međutim, isti ti zahtjevi mogu da ostvare pritisak i unutar samih institucija jer će, vjerujemo, i samo službenici režima početi da otkazuju poslušnost kada uvide već jednom da se nalaze sa druge strane zakona i da to povlači posljedice po njih same.

RT: Jedno od glavnih pitanja prisutnih u javnosti je ko stoji iza organizacije protesta. Uporno vam se pokušava inputirati kontrola, finansiranje i rukovođenje sa nekih stranih adresa moći? Ko stoji iza organizacije protesta? Ko su ti građani?

Ilija Gajević: Iza protesta sada već stoji široka, horizontalno postavljena grupa od preko trideset slobodnih građana. Jednako tako, iza protesta stoje svi oni koji se osjećaju kao građani drugoga reda i postaju mikro-lideri u svojim sredinama pišući statuse podrške, motivišući članove porodice, kolege s posla i prijatelje da izađu i oprobaju se u slobodnoj šetnji ulicama glavnoga grada. Iza protesta stoje i svi oni koji svojim fotografijama, video snimkama i riječju probijaju ludilo medijske kampanje koja se vodi sa medijskih adresa bliskih Milu Đukanoviću.

RT: Između ostalog, u štampi smo mogli saznati da će se NVO Atlanski savez baviti nadgledanjem protesta, kako bi ustanovili ko stoji iza njih. Kako to komentarišete?

Ilija Gajević: To je njihovo legitimno pravo. Očekujemo da potvrde upravo ono što je bio naš odgovor na prethodno pitanje. Nadamo se da će to saznanje, kada dođu do njega tokom procesa nadgledanja, podijeliti sa javnosti.

RT: U organizacionom odboru je i nekoliko poznatih civilnih aktivista. U nekim medijima neke od njih pokušava se prikazati kao opasne elemente?

Ilija Gajević: To je očekivan potez režimskih medija. Vjerujemo da je za razotkrivanje ovih vrsta manipulacija potrebno jako malo mentalnog napora, pa kod velike većine građana izazivaju upravo kontraefekat od željenog. Time jača povjerenje sugrađana u naš tim i namjere.

RT: Kakve su, za sada, reakcije međunarodne zajednice na situaciju u Crnoj Gori? Da li od percepcije vanjskih faktora zavisi hrabrost crnogorskih građana da izađu na ulice i iskažu svoje nezadovoljstvo političko-pravnom situacijom? Pitaju li se i oni „ko stoji iza protesta u Crnoj Gori“?

Ilija Gajević: Prije svega, raduje nas činjenica da je veliki broj regionalnih i internacionalnih medija prenio vijest o mirnom okupljanju preko 10.000 slobodnih građana na ulicama Podgorice. Ne mislimo da crnogorski građani očekuju previše od međunarodne zajednice, imajući u vidu da je ista ta zajednica sve prethodne izbore koje je nadgledala i pored očiglednih frapantnih nepravilnosti proglasila slobodnim, demokratskim i važećim. Poruka koju smo uputili Evropi jeste da u nama, što se tiče vrijednosti koje proklamuju, imaju mnogo boljeg saradnika nego u postojećem režimu. Ipak, pored te pozitivne poruke, uputili smo i pitanje da li osjećaju imalo odgovornosti za dugogodišnju, nepodnošljivu vladavinu DPS-a koja nas je dovela u pravno političku situaciju u kojoj je ulica jedina slobodna institucija u Crnoj Gori

RT: Novinar Esad Kočan je za Vijesti napisao komentar političke situacije u kojoj se nalazi Crna Gora i potencijalnih scenarija koji bi mogli uslijediti. Ono što je istakao je da će, u slučaju odlaska vladajuće garniture, opozicija biti na testu koji će pokazati njihove kapacitete da u Crnoj Gori uspostave zdraviji i funkcionalniji sistem od postojećeg. Da li vidite snage koje za to imaju kapaciteta?

Ilija Gajević: Apsolutno da. Prije svega, vidimo snagu u građaninu, kao nositelju suvereniteta svake zajednice. Građanin je konačno dobio svoj prostor. Takođe, vidimo postojanje iskrene namjere i spremnosti da se zajedničkim naporima radi na promjenama i izgradnji novog sistema. Naš organizacioni tim ne zanimaju stranački interesi. Zanima nas isključivo saradnja sa građanima, koja će biti fokusirana na zajednički cilj. Da bi se ona ostvarila, preduslov je ostvarenje konsenzusa oko temeljnih humanističkih vrijednosti. Za sada vjerujemo da je taj dogovor postignut.

RT: U pozivima građanima da vam se pridruže u pokretu „Odupri se“, pozivate ih da prilikom odlučivanja o tome zanemare sve razlike i neslaganja među sobom i skoncentrišu se na zajedničku borbu protiv, kako kažete, disfunkcionalnog sistema oličenog u vladajućoj partiji i njenom i predsjedniku Crne Gore, Milu Đukanoviću. Crnogorsku istoriju obilježio je polarizam u svim epohama i u svim bitnim istorijskim momentima. Zašto trebamo vjerovati da bi ovaj trenutak mogao biti drugačiji?

Ilija Gajević: Trebamo da vjerujemo, zato što su svi elementi neophodni za ovaj proces već odavno prisutni i sazrijevaju. Vjerujemo da su sazreli, da se građanska svijest aktivirala. Ona svijest koja razumije zašto je važno biti slobodan, koja razumije da imamo uticaj na svijet oko nas i zašto je važno da možemo da odlučimo o tome kakav će taj uticaj biti. Počeli smo da shvatamo da ne smijemo da prihvatamo odluke koje drugi donose u naše ime, a u svoju korist, ignorišući pritom poguban uticaj na društvo i nemajući osjećaj odgovornosti za svoje postupke. Moramo vjerovati, jer nas u to uvjeravaju i sve poruke, komentari, mejlovi, pozivi koje smo dobili od sugrađana. Osjetili smo da postoji ogroman broj sugrađana koji dijeli naše vrijednosti, ali nije našao način da kanališe svoj glas, što se ispostavilo tačnim. 97 000 Odupri se je prilika za sve nas da budemo građani. Odaziv na proteste govori da je je ta potreba prevazišla sve razlike, koje su sastavni dio svake civilizovane zajednice, pa i naše. Biće prilike da uskladimo mišljenja i interese. Ovaj pokret ima za cilj stvaranje zdrave društvene klime, koja neće počivati na manipulacijama razlikama među građanima ove zemlje.