HNV: In memoriam Anita Mažibradić

U Kotoru je u 80. godini preminula Anita Rajčević Mažibradić, romanistica i arhivistica, dugogodišnja predana djelatnica Istorijskoga arhiva u Kotoru te pasionirana istražiteljica i publicistica povijesno- kulturne baštine Boke kotorske, čemu se posvetila u potpunosti nakon odlaska u mirovinu-kaže se u saopštenju HNV-a.
U  svojemu se publicističkom djelovanju posebice posvetila kotorskim plemićkim i građanskim obiteljima, čega je rezultat kapitalno djelo u izdanju Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore “Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara,” koja je 2017.  godine, nakon samo dva mjeseca od objavljivanja, uz podršku Općine Tivat, doživjelo i svoje drugo, a nakon vrlo kratkog vremena i svoje treće izdanje , koje je financirala Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice u Zagrebu, koje je i sam autorica imala prigodu predstaviti u Zagrebu .
U izdanju Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, potpisuje i monografiju “Hrvatsko kulturno društvo Ljudevit Gaj Donja Lastva“, objavljenu 2014. godine, koje je dragocjen putokaz budućim generacijama baštinika hrvatske kulturno- povijesne tradicije Donje Lastve , Tivta i Boke kotorske u cjelini.
Nedostatak postojanja znanstveno utemeljene povijesti Tivta u prošlosti, otvara vrata raznim „kvaziznanstvenicima“. Zato je znanstveni  angažman Anite Mažibradić u pisanju o prošlosti Boke kotorske, a posebno zavičajnog Tivta,  od izuzetnog značaja.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori  će se s posebnim pijetetom sjećati profesorice Anite Rajčević Mažibradić te s posebnim uvažavanjem uvijek isticati  sve ono što je učinila za hrvatsku zajednicu.
Aktivna, kreativna i energična i na pragu devetoga desetljeća, otišla je prerano, ali nije i njezin poletni duh, on će uvijek ostati tu .
Profesorica Anita Rajčević Mažibradić  sahranjena je na Gradskom groblju Vrbice u Dobroti, 5. Studenoga u krugu obitelji i prijatelja.
Anita Mažibradić  diplomirala  je1967. godine na Filološkom fakultetu u Beogradu, na grupi za romanistiku: francuski jezik i  književnost, talijanski i latinski jezik.   Radila je kao profesor francuskog i latinskog jezika 16 godina; od 1985. do 2007.
Kao arhivistica u Državnome arhivu Crne Gore – Istorijskom arhivu Kotor radila na obradi arhivske građe nastale za vrijeme francuske dominacije Bokom kotorskom. Na osnovi iskustava  u obradi arhivske građe sudjelovala  je kao prevoditelj i suradnik na  kapitalnim  izdanjima  Istorijskoga arhiva u Kotoru:. Statut grada Kotora, Statut sv. Nikole Mornara,  Ujedinjenje Boke i Crne Gore (1813-14., ), Hajduci u Boki Kotorskoj.
Godine 2007. izlagala je na  znanstvenom  skupu s temom  Novac u Crnoj Gori.
Objavila je  tridesetak znanstvenih radova pisanih na osnovu arhivske građe mletačkog i francuskog  razdoblja u Boki kotorskoj. Područje njena znanstvenog interesa je Boka kotorska, o kojoj je, kao i o njenom stanovništvu, objavila  brojne priloge u stručnim časopisima:. Godišnjaci Pomorskog muzeja u Kotoru, zbornici BOKA (Herceg-Novi), izdanja  Sidrište zavičaja, kojima je dala doprinos istoriografiji Herceg Novoga, Kotora, Prčanja, Lepetana, Lastve i Tivta.
Posebnu vrijednost  prof. Mažibradić imaju članci tematski vezani za prošlost Tivta i okoline, s obzirom da je prošlost ovog područja nedovoljno poznata.
Hrvatsko nacionalno vijeća Crne Gore