Komisija za usmjerenje djece s posebnim obrazovnim potrebama

Prema podacima Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti opštine u čijoj ndležnosti je Komisija za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, na evidenciji u Tivtu je 32 djece, dok je jedno u proceduri usmjeravanja, naveli su iz Komisije.

Rješenje se donosi na osnovu obrasca ili prijedloga koji dostavljaju članovi komisije, a to su pedijatar, psiholog, pedagog, defektolog, socijalni radnik, a u zavisnosti od potrebe djeteta u rad komisije uključuje se i ljekar određene specijalnosti.

Predsjednica Komisije za usmjerenje djece sa posebnim obrazovnim potrebama opštine Tivat je pedijatrica dr Danica Stevović, sekretarka Vesna Radnjić, članice psihološkinja Darija Vuković, pedagogica Milenka Bošković i socijalna radnica Silvana Mamula, a u rad se, zavisno od potrebe, uključuje logoped Leda Filipović.

Postupak usmjeravanja pokreće se zahtjevom koji može da podnese rodtitelj, ustanova primarne zdravstvene zaštite, vaspitno obrazovna ustanova, centar za socijalni rad ili organ lokalne uprave nadležan za oblast prosvjete uz obavještenje roditelja, navodi ispred Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti opštine, sekretarka Komisije, Vesna Radnjić.

Predsjednica Komisije, pedijatar Danica Stevović je naglašavajući važnost rane dijagnostike i procjenu potrebe za podrškom, istakla da glavni cilj nije samo da se podigne razvoj djeteta na viši nivo već je tu uključena i njegova okolina.

Ta intervencija bi se, prema njenim riječima, trebala sprovoditi u djetetovoj prirodnoj okolini kroz porodično orjentisani multidisciplinarni pristup.

„Istraživanja su pokazala da podrška u ranom djetinjstvu najviše koristi najugroženijoj djeci i zato je važno prepoznati potrebe svakog djeteta i obezbjediti podršku koja je potrebna za optimalan razvoj. Ulaganja u ranu intervenciju je najdjelotvorniji način da se iskoriste te ključne faze razvoja mozga i da se nadoknade kašnjenja u razvoju u prvim godina, kao i da se poboljša život najugroženijoj djeci“, objasnila je dr Stevović.

Ona je naglasila da se raniji pristup pod nazivom „Posmatraj i čekaj“ polako napušta jer se težište stavlja na prevenciju kao dio intervencije posebno kod djece koja imaju tzv. nevidljive teškoće i koji su sa rizikom za nastajanje teškoća u razvoju.

„Zbog toga je rana intervencija, odnosno prevencija veoma bitna. Ona se smatra prevencijom koju možemo podijeliti u tri nivoa. Primarni nivo ima za cilj da se smanji  broj novih slučajeva tamo gdje postoji rizik, sekundarna da se smanji broj već postojećih slučajeva adekvatnim djelovanjem odmah po uočavanju naznaka teškoće, a tercijalna podrazumijeva smanjenje  komplikacija vezanih za određeni problem“, istakla je Stevović.

Pedagog Milenka Bošković ističe cilj i važnost inkluzivnog obrazovanja. Ona naglašava da se sa obrazovanjem počinje čim se uoči, znači ranom intervencijom da bi se pružila podrška djetetu i roditeljima.

„Da se njima i njihovim roditeljima kroz individuolizovanu podršku i razvoj omogući napredak prema njihovim sposobnostima. Da im obrazovanje bude dostupno i da ne ostanu na marginama društva“.

Da komisija radi dobro govore izvještaji o opravdanosti usmjeravanja koje su obrazovne ustanove dužne dostaviti na kraju školske godine. U 95 posto slučajeva potvrđuju da su djeca usmjerena u obrazovne programe koji odgovaraju i pospješuju njihov napredak u obrazovnom sistemu, istakla je na kraju sekretarka Komisije, Vesna Radnjić naglasivši da Sekretarijat ima veoma dobru saradnju kako se vaspitno obarzovnim tako i sa ustanovama primarne zdravstvene zaštite i centrom za socijalni rad.