Mosor Prvan- WWF Adria: Nigdje na svijetu ne koegzistiraju turizam i naftna industrija

Bliži se 1.novembar, kada će u crnogorske teritorijalne vode uploviti prvi seizmički brod za istraživanje potencijalnih zaliha fosilnih goriva u našem podmorju. Što to znači za životnu sredinu? Kakav će to imati uticaj na morski ekosistem? Ima li Crna Gora kapaciteta da upravlja ovakvim procesima? Da li je moguće uporedo razvijati turizam i naftnu industriju?

Vlada Crne Gore je, umjesto sveobuhvatne javne rasprave i konsultovanja građana na referendumu, kroz afirmativnu PR kampanju obavijestila građane o svojoj odluci da dodjeli koncesije za istraživanje nafte i gasa konzorcijumima Eni Novatek i Energean. Dr Mirko Đurović, direktor Instituta za biologiju mora iz Kotora, nada se odgovornom postupanju investitora i primjeni procedura koje će umanjiti negativan uticaj ovih aktivnosti na morski ekosistem, te ističe potencijalne ekonomske benefite ukoliko se pokaže da postoje zalihe ugljovodonika. S druge strane, Mosor Prvan, stručnjak World Wild Fond-a Adria, tvrdi da će uticaj najavljenih aktivnosti na mali i zatvoreni Jadran biti izuzetno negativan, te da se Crna Gora izlaže opasnosti da odlukom o eksploataciji fosilnih goriva uništi svoje osnovne privredne grane, a to su turizam i prateće djelatnosti.

Ne postoji mjesto na svijetu gdje eksploatacija nafte koegzistira sa turizmom, tvrdi Mosor Prvan iz World Wild Fonda Adria, stručnjak za pitanja uticaja eksploatacije nafte i gasa na životnu sredinu. Prvan je aktivno učestvovao u kampanji za informisanje hrvatske javnosti o svim aspektima ekonomske odluke o eksploataciji ugljovodonika, koja je na kraju dovela do toga da hrvatska Vlada, pod pritiskom gotovo 70 posto javnosti, odustane od namjera kakve se u Crnoj Gori sada sprovode u djelo.

Mosor Prvan Foto: portalnovosti.com

“Koliko pratim što se događa u Crnoj Gori, mislim da je veoma jednostavno povući paralele. Nakon što smo 25 godina slušali o tome kako bi Hrvatska, kao jedna mala zemlja sa puno potencijala, trebala postati nova Švicarska, a onda smo odjedanput počeli ići ka tome da budemo nova Saudijska Arabija. Pa su nam govorili da će nam to donijeti nova radna mjesta, jeftine naftne derivate, energetsku neovisnost, veći BDP, lagani novac itd. Međutim, ono što je činjenica jeste da je eksploatacija ugljikovodika, pogotovo u ovakvom moru kakvo je naše, a to je malo, plitko, zatvoreno more, zapravo kocka. Bušenje nafte u Jadranu je ništa drugo nego kocka.”

Argument Vlade Crne Gore bio je i činjenica da u Jadranskom moru već postoji oko 200 naftnih platformi. Na ovaj argument se poziva i direktor Instituta za biologiju mora, Mirko Đurović, koji ističe da će ova naučna institucija pomno pratiti uticaj najavljenih aktivnosti na morski ekosistem.

Dr Mirko Đurović
Foto: ucg.ac.me

“Država Crna Gora se odlučila za ovakav vid istraživanja u cilju određene ekonomske dobiti države i svih njenih građana. Ovo nije prvi put da se eksploatacija nafte i gasa sprovodi u Jadranskom moru. Italija tu prednjaci, oni su već napravili oko 140 bušotina, Hrvatska ima nešto manje bušotina, koje su već dugi niz godina aktivne. Jedini priznati naučni model koji može da kaže da li ima ili nema rezervi nafte i gasa jesu seizmička istraživanja. Svakako da će ta istraživanja u određenoj mjeri imati posljedice po morski ekosistem, a u kojoj mjeri, to ćemo da vidimo. Institut je radio određena istraživanja prije seizmičkih istraživanja. Radili smo istraživanje ribolovnih resursa zajedno sa kompanijama koje planiraju da rade seizmička istraživanja. Mi kao državna institucija i jedini institut koji se bavi pitanjem zaštite morskog ekosistema i njegovim proučavanjem smo tu da ispratimo cijeli proces, da li se on odvija na pravilan način. Postoji niz mjera koje će biti propisane u dijelu seizmičkh istraživanja, na način kako bi nagativni uticaj po morski ekosistem bio ublažen. Tek sljedeće godine, kada ponovimo istraživanje, moći ćemo da kažemo da li smo, i ako jesmo, u kojoj mjeri imali negativan uticaj ovih istraživanja. Moram da podsjetim da je i Hrvatska svoju obalu snimala prije par godina. I tu je bio negativan stav javnosti, prije svega ljudi koji se bave turizmom. Sad su tu, možemo reći, oprečni stavovi. U svakom slučaju- jednostavno- ta stvar sad kreće i na nama je, kao odgovornoj instituciji, da pratimo da li će i u kojoj mjeri biti negativnih posljedica.”

Mosor Prvan ističe da je, i u kampanji koju je vodila Vlada RH, korišten argument da u Jadranu već postoje naftne bušotine, prije svega u italijanskim vodama.

“Buše Talijani, zašto ne bismo i mi? Ne buše Talijani, talijanska javnost je izrazito protiv tih bušenja. Činjenica je da tamo buše korporacije. Ono što stalno potenciramo je informiranje javnosti. Ja lično sam protiv bušenja. Međutim, opravdano je da građani Crne Gore, građani Albanije, građani Hrvatske pristanu na jednu takvu kocku, ali onda zaslužuju znati argumente koji su protiv bušenja. Dakle, moraju imati cjelovitu sliku kocke u koju se upuštaju. A onda jednu tako tešku i dugoročnu odluku treba da donesu na referendumu. Ovako kako se sada odlučuje, bez da se zapravo pita građane, i da im se serviraju informacije koje su isključivo afirmativne, nije u redu.”

Prvan ističe da je poseban problem manjak informacija kako projekti istraživanja i eksploatacije fosilnih goriva utiču na lokalne ekonomije. “Crnogorska i hrvatska industrija gotovo da više ne postoje. Mi smo zemlje koje, više manje, žive isključivo od turizma. Ono što je lijepo je da puno ljudi direktno živi od turizma, na način da izdaju svoje apartmane ili pružaju neke usluge na tržištu. Kada dođe do bušenja nafte, na tome ne zarađuju građani, već zarađuje država. A mi na Balkanu znamo jako dobro kakvi su odnosi i kako stvari funkcioniraju, pa je s toga više nego upitno koliko bi od toga novca koji je došao od nafte koristi imali građani, a koliko bi tih sredstava ostalo na nekim mutnim razinama.” Neophodno je da građani dobiju prave i sveobuhvatne informacije, kaže Prvan, objašnjavajući da je nakon dvogodišnje medijske kampanje protivljenje građana Hrvatske ovakvim projektima poraslo sa inicijalnih 30 na gotovo 70 posto.

“Ne postoji ni jedan primjer u svijetu gdje uspješno koegzistiraju eksploatacija nafte i turizam. Kad se kaže da u Italiji imaju i turizam i naftu, treba znati da ih nemaju na istim mjestima. Na nekim mjestima su imali i turizam i eksploataciju nafte, kao na primjer u Basilicati. To je regija veoma slična našoj obali po tipologiji gospodarstva, gdje su glavne privredne grane turizam i poljoprivreda. Oni su imali pravi bum eksploatacije nafte u periodu od 2001. do 2012.godine. Oko 10 posto BDP je tada dolazilo od nafte, da bi taj procenat narastao do 70 posto. Ono što se uporedo dogodilo je da su nestali i turizam, i poljoprivreda, i ribarstvo. Nema više proizvodnje vina ni maslina.”

Uticaji seizmičkih istraživanja na morski ekosistem nisu pod znakom pitanja, a Institut za biologiju mora će konkretne podatke moći da ponudi tek sljedeće godine, kada rezultate tadašnjih istraživanja budu uporedili sa istraživanjima koja su prethodila aktivnostima konpanije ENI, koje počinju 1.novembra. Mirko Đurović objašnjava: “Mi smo u komunikaciji sa svim državnim organima koji se bave ovom tematikom, takođe i sa talijanskom kompanijom ENI koja će da sprovodi ta istraživanja. Mi smo revidirali njihova dokumenta. Gledamo da uz najbolju naučnu praksu i naučna saznanja doprinesemo rješenjima koja će ublažiti taj uticaj. Po nama, najveći uticaj seizmičkih istraživanja će biti na velike morske sisare, morske kornjače i na najmlađe stadijume ribljih vrsta, jaja i larve. Ono što je olakšavajuća okolnost jeste da se ova istraživanja sprovode u periodu kada imamo najmanju stopu mrijesta svih ribljih vrsta, zbog čega je baš ovaj period godine najpogodiniji za ovakve aktivnosti.”

Na pitanje da li Crna Gora, ne samo iz perspektive marinske ekologije, nego sveukupno, ima kapaciteta da upravlja procesima kao što je istraživanje i eksploatacija fosilnih goriva, Đurović odgovara: “Ja ne mogu da odgovorim na to pitanje, zato što nisam neko ko je kompetentan za pitanja eksploatacije nafte i gasa. Ali, ono što mogu da kažem sa aspekta zaštite životne sredine je da Institut za biologiju mora kompletno opremljen u dijelu koji bi mogao da doprinese monitoringu te aktivnosti. Ako se pokaže da ima nafte i gasa, svakako će biti otvorena eksploataciona bušotina i biće instalirana platforma, biće potrebno vršiti ispitivanja na morskom dnu. Mi smo u najvećoj mjeri osposobljeni da vršimo monitoring. Monitoring je obaveza investitora. Danas je tehnologija jako uznapredovala i sve kompanije u svijetu koje se bave ovim poslom imaju veoma visoke ekološke standarde. E sad, drugo je pitanje postojanje sistema zaštite protiv bilo kakvog ekološkog incidenta. Imali smo slučaj u Meksičkom zalivu, gdje se izlila nafta sa ogromne platforme. Dakle, ljudski faktor uvijek može da odigra ulogu koja može biti kobna za sve”, zaključuje Đurović.

Crna Gora je potpisnica Pariskog sporazuma, koji kaže da je do 2050.godine potrebno potpuno dokinuti upotrebu fosilnih goriva. Istovremeno, Crna Gora je prva i jedina ekološka država na svijetu. Što to znači?

“Ono što mene čudi je da ljudi jako rijetko razmišljaju dugoročno. A dugoročno ne znači više period od 40-50 godina, mi smo sada u situaciji kada dugi rok znači period od deset godina. Ukoliko ne prestanemo sa upotrebom fosilnih goriva u narednih 12 godina, podići ćemo temperaturu zraka za u prosjeku dva stepena, što ne zvuči puno, ali to znači podizanje razine mora, promjenu klimatskih uvjeta na zemlji, koja svakako neće biti povoljna ni za ljude, ni za životinje, ni za uzgajanje hrane. Dakle, ono sa čime se mi susrećemo više nije “sačuvajmo zemlju za buduće generacije, za svoju djecu”. Mi govorimo o direktnom ugrožavanju samih sebe kao pojedinaca koji sada žive na zemlji”- kaže ekspert WWF Adria, Mosor Prvan.

“Kad pričam o nafti i o ekploataciji nafte, priču volim podijeliti u dva dijela. Prvi je direktna ekonomska korist lokalnog stanovništva, koja je veoma upitna, i gdje se direktno ugrožava ono čime se oni prethodno bave na određenom području. Drugi aspekt je činjenica da smo svi dio jednog istog planeta, koji dovodimo u veoma nezavidnu situaciju. Ali, ne ugrožavamo mi sam planet, i da svi mi nestanemo, on će biti tu i za milijardu godina. Mi direktno ugrožavamo sami sebe.”

Na pitanje da li eventualni nalazi Instituta za biologiju mora, kada bude moguće uporediti stanje ekosistema prije i poslije seizmičkih istraživanja, mogu spriječiti dalja istraživanja i eventualnu eksploataciju ugljovodonika iz crnogorskog podmorja, Đurović objašnjava: “Mi se nadamo da će investitor, odnosno brod koji bude radio seizmička istraživanja, raditi na propisan način i primjeniti sev mjere koje će dovesti do ublažavanja negativnog efekta. Nakon istraživanja koje ćemo sprovesti sljedeće godine, naši će izvještaji biti javno dostupni. Takođe, mi smo dužni svoj izvještaj dostaviti nadležnim tijelima i donosiocima odluka nakon čega će oni odlučiti da li će se nastaviti sa započetim aktivnostima ili će se od njih odustati.”

Generalno, kada su u pitanju odluke koje se tiču tzv. “ekonomskom razvoja”, čini se da se u Crnoj Gori naučnoj zajednici ne daje dovoljno prostora i prava, iako iznosi stavove koji se zasnivaju na naučnim činjenicama. “To sve zavisi sa kojeg ugla posmatrate. Kada govorimo o nafti i gasu, prije svega se misli na određenu ekonomsku dobit, jer je to resurs koji još uvijek donosi velike ekonomske benefite kako po državu tako i po stanovništvo. Ta aktivnost, ukoliko se pokaže da ima resursa, vjerovatno će generisati određeni broj novih radnih mjesta i bolji standard svih građana. Sa druge strane, zdrava životna sredina nema alternativu. U Albaniji, Italiji i Hrvatskoj postoji preko 200 bušotina sa velikim brojem aktivnih naftnih platformi. Nismo u saznanju da je tamo kvalitet životne sredine opao, turizam se razvija u mjeri u kojoj može da se razvije, tako da ćemo da vidimo,” zaključio je direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, Mirko Đurović.

“Često se povlači paralela s Talijanima. Talijani imaju Jadransko more, ali isto tako izlaze na cijeli niz drugih mora. Mi imamo samo ovo jedno more. Naša tradicija je na neki način usidrena u tom moru, kao i naša kultura i baština. Mi živimo s tim morem i od tog mora. Apelirao bih na ljude da zaista razmisle o tome na koji način se prema tome moru, a u krajnjoj liniji i prema samima sebi, odnose”- zaključio je Prvan.

Nataša Kovačević iz NVO Green Home ranije je rekla za naš radio da vjeruje da će odluka o istraživanju i eksploataciji fosilnih goriva u Jadranu veoma brzo biti ogromna sramota za Crnu Goru i sve one koji su ovom projektu dali zeleno svjetlo.