Nauci treba više pažnje i novca

U Tivtu je u toku međunarodna naučna konferencija „Moderni trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji i zaštiti životne sredine“ na kojoj učestvuju naučnici iz Rusije, Srbije, Bugarske, BiH, Makedonije, Slovenije, Kanade, Mađarske i Crne Gore.

Na konferenciji, čiji je organizator Pedagoški klub Tivat i Balkanski naučni centar Ruske akademije prirodnih nauka, razgovara se o  problemima koji su se nagomilali a tiču se osnovnih resursa hrane, vode, energije a sve u svjetlu zaštite životne sredine.

 „Sve je to isprepletano. Mi smo dali različlita viđenja, a kako će se realizovati vidjećemo. Nauka treba da da rješenja. Problem gladi u svijetu je jedan od najizraženijih. Kako ga riješiti? MI smo u Tivtu dali neka rješenja. Jedno od njih je upotreba otpada. To ima višestruku korist. Tako štedimo obnovljive izvore energije. Za pedeset godina nestaće zalihe nafte u svijetu, a za 100 zalihe uglja. Jedno od rješenja su bioorganizmi. I tu imamo višestruku korist. Posebna korist je remidijacija“ – čulo se na skupu.

Skup se održava u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat. Naučnici su danas posjetili našu redakciju i izrazili veliku zahvalnost Radio Tivtu koji veliku pažnju već godinama poklanja ovoj naučnoj konferenciji.

   „Nauci treba više pažnje i više para. Kad kažem nauci, to  znhaćči i poštenom radu treba više špažnje i para. Najveća naučna, industrijska i tenhnološka revolucija desila se u periodu od 85.95. godine poršlog vijeka. A to vrijeme mi smo na ovim prostorima ratovli i svađali se. Nama nedostaju kriterijumi za vrednovanjeDanas se kod nas znaju zvezde Granda,političari, a ne znaju se akademici. Sada se sve meri novcem, a naučnici se ne mere novce. Mi se merimo svojim radom“ – kazao je za Radio Tivat član pet Akademija nauka Predrag Dašić.

     „Mi smo u Tivtu dali konkretna rješenja i konkretne prijedloge za konretne probleme. Ali, oni koji odlučuju ne prepoznaju ta rješenja. Ako bi se podržalo ono što mi naučnici kažemo, ovaj prostor bio bi „mala Švajcarska“. Treba ulagati u nauku a ne u nepotrebne stvari“ – rekao je dr Husein Mehmedović iz Tuzle.

„Kod nas u Crnoj Gori postoji raznolik biljni i životinjski svijet. Veliki broj su endemi. Ako se oni unište, neće ih nigdje biti, jer postoje samo kod nas. To je svjetsko bogatstvo, to je svjetska baština. Malo vodimo računa o tome, a to treba ćuvati. Treba stvarati svijest o tome da treba čuvati biodiverzitet. Recimo u Crnoj Gori je postoji 513 vrsta puževa. Od toga dvadesetak vrsta postoji samo kod nas“ – istakao je akademik CANU Gordan Karaman.

U sklopu konferencije, koja sjutra završava sa radom, promovisane su i dvije knjige dr Mitra Lutovca „Zaštita životne sredine“ i dr Huseina Mehmedovića „Osnove monetarnih i međunarodnih finansija“.