Galerija
Izbori 2022
Predstavnik kotorskog aktiva Udruženja novinara Crne Gore, Predrag Nikolić, pored sve prisutnije cenzure u izvještavanju, ukazao je i na njenu jednako opasnu podvrstu – opasnost od uticaja na kvalitet informacija i na njihovo plasiranje od strane, kako je naznačio, nenovinarskih, a time i nedovoljno kompetentnih struktura u nekim crnogorskim medijima.
“Povod za moje obraćanje javnosti, posebno kolegama u lokalnim jevnim emiterima je najnoviji, najblaže rečeno, incident na portalu Radio Kotora od 27. i 28. janauara ove godine, koji je nepotrebno uzburkao javnost mirnog primorskog grada zbog fotografije sa porukom mržnje, upotrebljene da se potkrijepi servisna informacija. “Kola su se slomila” na radnici koja je bila zadužena za postavljanje sadržaja na sajt. Po njenim riječima, u što joj treba vjerovati, sve se dogodilo slučajno, zbog premora i bez ikakve loše namjere. Ipak, to cijelu situaciju nimalo ne relaksira, jer je kotorska javnost dva dana sa nevjericom bila u prilici da je, o radovima u jednoj škaljarskoj ulici, “informiše” šovinistički foto-sadržaj na portalu radija koji ista itekako dobro plaća i zauzvrat očekuje profesionalizam u ravni od 100%”, kazao je Nikolić.
Dodaje da je za “Riplija” činjenica da niko od novinara nije učestvovao u “operaciji” postavljanja informacije na portal, što bi trebalo da bude jedna od njihovih osnovnih aktivnosti u svakodnevnom poslu, a što sve opet potkrepljuje uvodnu rečenicu iz ovog teksta i afirmiše brojna druga pitanja.
Kako je kazao, pomenuti slučaj nažalost nije i usamljeni, a na to ukazuju kolege iz ovog i emitera koje je kontaktirao, dijelom inspirisan lošim iskustvom na svojoj koži, ali iznad svega i zbog obaveze da, kao dugogodišnji novinar, osudi i iznese primjere neprofesionalnog izvještavanja, kako se ubuduće ne bi dešavali, ili bi bili svedeni na minimum.
“To dugujemo onima koji su nam povjerili važnu, skupu i potencijalno opasnu “igračku” – medij”, dodao je Nikolić.
Ono čemu, kako kaže, svjedoči iz kontakata sa kolegama je da ih posebno deprimira pritisak (cenzura) od strane direktora, koji nema novinarsko iskustvo.
“To po više zakonskih osnova ne smije da se događa, posebno bez stručnog obrazloženja nadređenog, uz pozivanje na zakonsku regulativu, zbog čega je nešto skraćeno, ili mu je zabranjeno emitovanje. Problem je i što dosta novinara, posebno mlađih, nije upoznato i da može da odbije plasirati neku informaciju, ukoliko smatra da nije u skladu sa novinarskim kodeksom. Ima i apsurdnih primjera da se neki događaji, kao npr. protesti, pa čak i potrage za izgubljenim licima, koje proprate ostali mediji, izvinite na izrazu, “iskuliraju”, ili se namjeravaju “iskulirati”, a kao argument se koristi to što nije najavljen. Vjerovali ili ne. Reklo bi se da stvarnost bez najave preko pošte ili mejlom ne postoje. Do tada društvene mreže, kakve su da su, često vode u trci”, dodaje Nikolić.
“Poseban “hit” (opet uz izvinjenje zbog upotrebljene riječi) su dešavanja koja se, ako su u crkvenom objektu ne prate (jer po mišljenju nadređenog predstavljaju vjersku propagandu!!!), a ako su ispred objekta, onda se prate. Ima i primjera da direktor skrati tekst dugogodišnjem novinaru, a za konsultanta u ovom svojevrsnom nepočinstvu koristi novinara početnika. O zabrani istraživačkog novinarstva, koje obrađuje teme od javnog interesa, kao što je kod nas u Boki npr. pristup pontama, suvišno je u današnje vrijeme pričati, a i to se nažalost dešava. Pri tome novinar čak bude i disciplinski kažnjen, uz podršku Savjeta”, kazao je Nikolić, prenijevši da je to samo “vrh ledenog brijega” problema sa kojim se u svakodnevnom radu susreću, uglavnom slabo plaćeni, crnogorski novinari.
Uz čestitke redakcijama i kolegama koje rade u interesu javnosti, istakao je da novinarstvo mora da bude prije svega posao novinara, a ne menadžera i pomoćnog osoblja.
On je predlažio Uniji lokalnih javnih emitera da ovoj temi posveti veću pažnju i da pod hitno organizuje edukaciju mladih ali i starijih novinara, o tome kako da svoj težak posao rade u interesu javnosti koja hoće brzu i provjerenu informaciju do koje se došlo bar bez pritiska “iznutra”.
