U Hrvatskoj knjižnici ,,Ljudevit Gaj” u Donjoj Lastvi sinoć je održana promocija knjige Odabrana djela Ivana Antuna Nenadića.
Pokrovitelj cjelokupnog projekta je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, a organizator Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore.
Autorka projekta Dijana Milošević, članica Hrvatskog nacionalnog vijeća uvela je posjetioce u projekat.
,,Ova publikacija je tiskana u sklopu projekta ,,Glasi Hrvata na valima bokeljskih priča“ kojim će se putem niza priča o kulturi i tradiciji malih bokeljskih mjesta, kao i znamenitih ličnosti i stvaralaca iz Boke kotorske predstaviti tradicija i zaostavština Hrvata Boke kotorske. Priče koje veličaju slavnu povijest i tragove bogate kulture malih primorskih mjesta Boke kotorske obuhvatiće sve povijesne činjenice i tragove autohtone Hrvatske nacionalne zajednice sa područja Crne Gore“, rekla je Dijana Milošević.
Odabrana djela Ivana Antuna Nenadića, poznatog hrvatskog književnika, doktora crkvenog prava, župnika crkve sv. Eustahija u Dobroti, generalnog vikara kotorskog biskupa, teologa iz Boke Kotorske, prvo je štampano izdanje u sklopu ovog projekta.
U sklopu publikacije objavljena su Nenadićeva djela: Popijevka o oslobođenju udovice Krila Cvjetkovića Peraštanina iz dvora paše skadarskoga, Šambeksatarisan s božjom desnicom, Pjesne duhovne u čast Tonine Barižoni i Prikazanje muke Jezusove.
Više o Nenadićevoj književnoj djelatnosti rekla je profesorica književnosti Ana Vuksanović:
,,Neki teatrolozi poput Ratka Đurovića u svojim teatrološkim spisima kao najstarijeg dramskog pisca navode Budvanina Krsta Ivanovića, osim Balkanske carice, mi smo skloni reći da je Ivan Antun Nenadić prvi dramski pisac na tlu Crne Gore. On nije bio samo župnik, generalni vikar biskupije, teolog i doktor crkvenog prava, već je bio aktivno uključen u izgradnju svoje župne crkve i nabavku slika iz Venecije, što je dio njegovog renesansnog djelovanja. Međutim naš predmet interesa je njegova književna, prepisivačka i prevoditeljska djelatnost. Njegova prepisivačka djelatnost lirskih narodnih pjesama je tipična za barok, gdje je težište književnih aktivnosti na priklupljanju narodnog blaga, što je uticalo na dokumentaristički karakter budućih djela. Prilikom prepisivanja je trebalo zadržati karakter jezika, tradicije i duha vremena, kao i obratiti pažnju na jezično čistunstvo, što je on radio. Takođe je narodni jezik oslobodio od nepotrebnih romanizama i venecijanizama“, kazala je profesorica književnosti Ana Vuksanović.
Profesor Neven Staničić istakao je važnost ovakvih projekata i književnih večeri, ali i naglasio da mu je žao što se djela poput ovih Nenadovićvih ne pominju u školama:
,,Crnogorci svoj identitet i svoju književnost počinju u onom tradicionalnom djelu Crne Gore, smatraju da je tu početak i kraj. Sa druge strane Boku još uvijek nisu spremni da baštine i ono što su njene prave kulturne i izvorne vrijednosti. Zbog toga ljudi poput Antuna Nenadića, i onoga što se interesantno dešavalo u Boki između dva procijepa, ostaju nezapaženi i neizučavaju se u školi. To je zaista jedan problem, a upravo se na ovakvim večerima i ovakvim izdanjima može intervenisati i skrenuti pažnja na veoma važne stvari koje su se dešavale na ovom području“, zaključio je profesor Neven Staničić.