Obrad Gojkovic tribina

Povučen predlog Zakona o Morskom dobru

Predlog zakona o morskom dobru povučen je danas iz procedure redovnog proljećnjog zasijedanja Skupštine Crne Gore od strane predlagača, Ministarstva održivog razvoja i turizma.

 

Poslanik Obrad Gojković i poslanik Dritan Abazović su podnijeli zahtjev da se ova tačka izostavi sa dnevnog reda, na osnovu zaključka sa okruglog stola koji je Matica Boke u saradnji sa brojnim NVO i udruzenjima građana organizovala u subotu 16.03. u Tivtu.
„Ni poslije dvije godine upornog insistiranja na Predlogu zakona o morskom dobru, koji podnosi Vlada Crne Gore, on se nije našao na dnevnom redu Skupštine Crne Gore. Kompletna procedura od radne verzije, nacrta, pa do predloga zakona nije bila transparentna i obilježena je upornim odbijanjem predlagača da vidi ono što su cjelokupna javnost, nevladine organizacije i udruženja građana pokušavali da ukažu. Javne rasprave su se održale samo na tri mjesta na primorju i građani nisu imali mogućnosti da ukažu na nepravilnosti, jer nisu ni imali informaciju da se javne rasprave održavaju. Predlog zakona ima promašen koncept, jer nije uvažio ni jednu od ključnih primjedbi koje su se odnosile na stari Zakon o morskom dobru. Što je još gore, ovim Predlogom zakona se pokušalo članovima 25, 26 i 27 urediti svojinski režim, sa rješenjima koja su neprihvatljivija nego štoje sadržao stari zakon.

Predlog zakona je protivustavan, jer narušava prava raspolaganja i posjedovanja privatne imovine, što rezultira nemogućnošću naseđivanja privatne imovine na morskom dobru u obimu koji su do sada garantovali zakon i Ustav. Lokalne samouprave su marginalizovane kada je u pitanju upravljanje njihovom teritorijom, jer su ovim Predlogom zakona i dalje lišeni mogućnosti da ostvaruju direktnu finansijsku korist preko izdavanja u zakup i koncesije, već pedeset odsto tih sredstava i dalje služi za finansiranje administracije dosadašnjeg javnog preduzeća. Članovi Predloga zakona koji regulišu određivanje granica morskog dobra su apsolutno neprecizni i ne mogu biti prihvatljivi posle najosnovnije logičke provjere.

Posebna vrsta problema je i to što buduća Agencija, sve svoje izveštaje, planove i programe, donosi kroz Vladu Crne Gore, a da pritom Skupština Crne Gore nema nikakvu mogućnost da kroz usvajanje izvještaja o radu i finansijama, zatim davanjem saglasnosti na petogodišnje planove upravljanja morskim dobrom vrši svoju kontrolnu i nadzornu funkciju. Logično je da najznačajni prirodni i privredni resurs ove države bude pod kontrolom Skupštine Crne Gore, kao institucije koja je najviše po prirodi svoje funkcije dostupna javnosti i kroz koju građani preko izabranih poslanika mogu najlakše reagovati kada je ova osjetljiva oblast u pitanju.

Da ne govorimo da li su ovim Predlogom zakona trebalo biti posebno obrađene cjeline, kao što je Boka Kotorska, zatim rijeka Bojana sa svojim specifičnostima, naravno poštujući princip integralnog upravljanja, ili je potrebno za ove prirodne cjeline donijeti poseban zakon. I nakon današnjeg skupštinskog zasijedanja ostaje nejasno šta će nadležno ministarstvo posle povlačenja da preduzme da bi ovaj Predlog zakona dobio podršku u Skupštini. Predlog zakona je u tolikoj mjeri loš da bi amandmanske popravke možda uticale na poboljšanje pojedinih cjelina, ali do kvalitetnog Predloga zakona koji ima koncept koji poštuje javni interes, privatnu svojinu, decentralizaciju i princip da najznačanije resurse ove države i upravljanje njima kontroliše i nadzire Skupština Crne Gore može se doći samo ukoliko se Predlog zakona vrati u radnu verziju, sa javnim raspravama u svim gradovima na primorju, gdje bi bio prezentovan Nacrt zakona, a tek na kraju ga ponovo vratili u skupštinsku proceduru.“, saopštio je poslanik Obrad Gojković.