Galerija
Izbori 2022
U palati Grgurina u kotorskom Starom gradu sinoć je održana promocija trobroja Godišnjaka Pomorskog muzeja u Kotoru, posvećenog obilježavanju 450. godišnjice bitke kod Lepanta i Bokeljima na čelu sa zapovjednikom Jeronimom Bizantijem, stradlima na galiji „Sveti Tripun Kotorski“.
Godišnjak Pomorskog muzeja u proteklih šest decenija, od pokretanja 1952.godine, sa svojim izvornim naučnim radovima bio je značajan promoter nadaleko slavne pomorske prošlosti Boke Kotorske, te ove edicije predstavljaju svojevrstan spomenik pomorske i kulturne baštine ovoga kraja, istakao je u uvodom obraćanju direktor Pomorskog muzeja, Andro Radulović. Stoga je, kako je je naveo, promocija godišnjaka na svoj način i praznik grada i cijele Boke, jer je odraz nastojanja za kontinuiranim istraživanjem bogatog pomorskog i kulturnog nasljeđa Boke Kotorske i crnogorskog primorja.
Prema riječima bibliotekarke Danijele Nikčević, muzeji danas nisu samo čuvari predmeta iz prošlosti i memorijalni centri minulih epoha, već su to institucije koje afirmišu ljude da daju puni doprinos izučavajući pomorsku prošlost i sveukupnu kulturnu baštinu.
Sadržaji radova su raznoliki, kao i ljudski interesi. Bazirani na vitalnim temama našeg podneblja. Tematika se bazira i na životu i radu Pomorskog muzeja, ali se i izdvaja iz klišea statičnosti i mobilnih slika prošlosti, objasnila je ispred uredničkog tima bibliotekarka Danijela Nikčević.
“Koncepcija I struktura ovog broja Godišnjaka obuhvata različitu tematiku, sabranu u poglavljima: Naučni i stručni radovi, Osvrti, Nekrolozi, Izvještaj o radu muzeja u 2021.godini, Donacije pomorskom muzeju I Poklonjene, kupljene I zamijenjene publikacije,” rekla je na početku izlaganja o sadržaju Godišnjaka Danijela Nikčević.
U poglavlju posvećenom naučnim I stručnim radovima Godišnjak donosi vrijedne priloge: rad prof. dr Mithada Kozličića “Boka kotorska u austrougarskom Peljaru Jadrana iz 1893. godine”, “Bokelji na otocima Mletačke lagune” Lovorke Čoralić, “Kult Gospe od Rozarija u Boki Kotorskoj na primjeru slike Gospa od Rozarija sa Sv. Barbarom Sv Homobonom i Sv. Antunom Opatom” Jasminke Grgurević. Dr Antun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice, donosi rad “Kotor, Boka i Bratovština kotorskih pomoraca u Kiparskom ratu i bitci kod Lepanta”, Željko Brguljan potpisuje prilog “Dva likovna prikaza brika Sobiesky – akvarel Mathien – Anntoniea Rouxa i srebrni ex voto nepoznatog majstora,” gdje na osnovu relevantnih izvora i literature iznosi istorijska saznanja o pomorskoj aktivnosti brika Sobiesky u vlasništvu dobrotskih porodica Dabinović i Tripković, ali i o njegovom suvlasniku i zapovjedniku, kapetanu Antonu Dabinoviću. “Sjaj baroka u enterijerima bokeljskih palata – dva pozlaćena ogledala iz kolekcije Pomorskog muzeja” je rad Melise Niketić, koji analizira epohu barokne umjetnosti u Boki Kotorskoj kroz temu ogledala, koji je, prema njenim riječima, bio glavni protagonista baroknih enterijera. Među radovima je “Luštica nekada i sada” Radojke Abramović i osvrt Slavka Dabinovića “Predstavljanje knjige Pomorska privreda Boke kotorske u XVIII vijeku” dr. Miloš MIloševića- zbornik autorovih najboljih radova iz problematike pomorske privrede kao i nosilaca pomorskih aktivnosti 18. vijeka.
Osim Nikčević, o Godišnjaku pomorskog muzeja govorio je i bibliotekar u penziji, gospodin Slavko Dabinović, koji je predstavio ostala poglavlja trobroja publikacije za 2021.godinu.
Godišnjak sadrži i pomen na naučne i stručne saradnike Pomorskog muzeja, koji su nas napustili u ovoj godini- Vjekoslava Šuberta, Mithada Kozličića i Anite Mažibradić, te Izvještaj o radu JU Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru u 2021. Godini, koji potpisuje direktor ustanove, Andro Radulović.
O donacijama Pomorskom muzeju u ovoj godini rad potpisuje etnološkinja Jelena Karadžić, dok je prilog o poklonjenim, razmijenjenim i kupljenim publikacijama u 2021. godini pripremila bibliotekarka Danijela Nikčević.
Na kraju izlaganja, Slavko Dabinović je poručio:
“Krajnji cilj i zadatak svih redakcija ovog zbornika bio je podsticati s velikim elanom proučavanje i prezentovanje pomorske i kulturne baštine u svrhu doprinosa razvoja pomorskih znanja, njegujući u kontinuitetu pomorsku misao s ciljem što veće jadranske orijentacije građana države Crne Gore, da bi se na taj način očuvala vezanost promorskog stanovništva sa morem, koje mu je vjekovima donosilo dobrobit.”
Svi brojevi Godišnjaka, uključujući i ovogodišnji, nedavno su digitalizovani i uskoro će biti dostupni na internetskim stranicama Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru svim istraživačima i zainteresovanoj laičkoj javnosti, čulo se na sinoćnjem predstavljanju naučne publikacije koja je pokrenuta iste godine kada je uspostavljen Pomorski muzej. Razlog da izdanje za 2021.godinu izađe kao trobroj je jubilarna, 2022.godina, kada će istitucija proistekla iz legata Bokeljske mornarice Kotor svoj 70.rođendan obilježiti 70.brojem Godišnjaka Pomorskog muzeja.
