Predstavljena knjiga „Pomorsko pravo“

Knjiga „Pomorsko pravo“ autora Borislava V. Ivoševića i Časlava Pejovića najkompletnije je djelo koje je na ovu temu napisano na prostoru Crne Gore i Srbije, a vjerovatno i Slovenije i Hrvatske, kazao je admiral Bokeljske mornarice prof. dr Antun Sbutega

Predstavljajući ovu knjigu juče u Pomorskom muzeju Crne Gore u kotorskoj palati Grgurina Sbutega je kazao da pomorstvo od početka svoje istorije bilo globalna djelatnost.

„U raznim globalizacijama, kojih je bilo više tokom istorije, imalo je ključnu ulogu. Karakteristikama pomorskog prava, koje su univerzalnost, partikularnost i autonomnost, kako se naglašava u knjizi, posmatrano, kako sa stanovišta njegovog istorijskog nastanka, tako i polazeći od aktuelnog stanja stvari, a vezano za metode njegovog donošenja, kako u oblasti javnog tako i privatnog pomorskog prava, treba svakako dodati njegov izrazito međunarodni karakter“, kazao je Sbutega.

Kako je naznačio, i velike i male pomorske države se danas moraju stalno prilagođavati promjenama i usklađivati svoje partikularne interese sa ovim procesima.

„To se posebno odnosi na veoma male države, mikro države, poput Crne Gore, koje bi trebalo da konstantno prate što se dešava u svjetskom pomorstvu, uključujući i pomorsko pravo, primjenjujući međunarodne konvencije, usklađujući svoje pravne norme i pomorsku politiku sa zahtjevima međunarodnog okruženja, istovremeno promovišući svoje posebne interese“, kazao je Sbutega.

Ova knjiga, dodao je, obuhvata i detaljno prikazuje sve aspekte ove složene materije.“Knjiga je koncipirana u dva osnovna kruga. Prvog, koji sadrži uporedno pravni prikaz anglosaksonskog i evropskog prava, a drugi je prikaz jugoslovenskog zakonodavstva, kao i rješenja usvojenih u pomorskim zakonima Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije“, kazao je Sbutega.

Između ostalog govorio je i o manjku naučnih i stručnih radova i knjiga iz raznih disciplina i pored činjenice da je došlo do povećanja broja fakulteta i nastavnika.

„Nažalost, dogodilo se suprotno, tako da imamo smanjenje kvaliteta obrazovanja, nedostatak naučnih institucija koje se bave pomorstvom, popud nekadašnjeg, davno ugašenog, Instituta za pomorstvo i turizam. Nedostatak stručnih časopisa za pomorstvo u Crnoj Gori, odsustvo adekvatne pomorske politike i hiperprodukcija pomoraca, ne obećavaju sjajnu budućnost, ukoliko se nešto radikalno ne promijeni. U tom kontekstu ova knjiga dobija na značaju“, kazao je Sbutega.

On je rekao i da bi nastavnici u školama i na fakultetima trebalo da slijede primjer autora knjige, „da svoje karijere ne grade stičući obrazovanje, akademske titule i praksu u skromnim dimenzijama Crne Gore, čije je pomorstvo u permanentnoj krizi već duži niz godina, već da se specijalizuju na renomiranim institucijama najrazvijenijih pomorskih zemalja“.

Direktor pomorskog Muzeja Crne Gore Andro Radulović je podsjetio da je ova institucija nastala postepenim razvitkom prvobitne zbirke bratovštine „Bokeljska mornarica“, utemeljene oko 1880. godine, a koja je od 1900. otvorena za javnost.

„Zbirka je 1938. godine preuređena i otvorena na prvom spratu sadašnje muzejske zgrade, da bi tek nakon završetka Drugog svjetskog rata u godinama od 1949-1952. godine čitava zgrada bila kompletno restaurirana i adaptirana za potrebe Pomorskog muzeja.
Palata je pripadala plemićkoj porodici Grgurina (Gregorina) koja se krajem XVII vijeka doselila u Kotor iz Kopra u Istri i dala zančajne ličnosti gradu, među kojima se ističe Marko Antonije Grgurina koji je tastamentom iz 1813. godine palatu ostavio gradu Kotoru.
U adaptiranoj palati „Grgurina“ 10.septembra 1952. godine u Kotoru svečano je otvoren Pomorski muzej Crne Gore. U ovoj nacionalnoj muzejskoj instituciji predstavljeni su istorija i tradicija pomorstva i crnogorskog primorja od najranijih dana do danas“, kazao je Radulović.

Ovaj datum, podsjetio je, slavio se i kao Dan ratne mornarice i pomorstva.

„Mislim da promocija kapitalnog djela „Pomorsko pravo“ u najboljem duhu odgovara ovom značajnom datumu. Ova knjiga predstavlja kompletno sistematsko djelo iz pomorskog prava, prvo od kada je donijet 1977. godine Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi (ZPUP). Prof. Jakaša je bio započeo još obimnije djelo sredinom 80-tih godina prošlog vijeka, ali smrt ga je omela da završi“, kazao je Radulović.

Djelo je podijeljeno na četiri knjige i to: „Brod i plovidba“, „Ugovori, prevozne isprave i ugovorna odgovornost“, „Pomorske nezgode, vanugovorna odgovornost i sistem opšteg ograničenja odgovornosti“ i „Pomorsko osiguranje“.

„Gospodin Časlav Pejović, redovni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Kjušu u Japanu, diplomirao je na Pravnom fakultetu u Podgorici, magistrirao na Pravnom fakultetu u Beogradu a zatim na Pravnom fakultetu Univerziteta Kjušu u Japanu, Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član je brojnih akademija i udruženja i objavio je veliki broj radova na više jezika.

Prof. Pejović je danas jedan od najpoznatijih eksperata za ovu oblast, posebno na Dalekom istoku ali i u svijetskim razmjerama. U Zagrebu je član Uredništva časopisa Zavoda za pomorsko pravo „Poredbeno pomorsko pravo“. Moram napomenuti da nakon ove promocije prof. Pejović već sutra ujutro leti za London na međunarodnom savjetovanju o pomorskom pravu.

O profesoru Ivoševiću, emeritusu, ne moram puno govoriti jer je on u Kotoru veoma poznat.

Svoj radni vijek je proveo u Kotoru u „Jugooceaniji“ i na fakultetu za pomorstvo, te na Pravnom fakultetu u Podgorici. Poslije penzionisanja predavao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Union u Beogradu i na Univerzitetu Adriatic u Tivtu i Baru. Bio je član više komisija i odbora, kao i autor više knjiga i članaka iz svoje naučne oblasti. Nosilac je ordena sa srebrnim vijencem i doživotni počasni viceadmiral Bokeljske mornarice.

Kod profesora Ivoševića je, u svom dugogodišnjem radu, steklo doktorat 10 pravnika medju kojima, moram naglasiti i moja majka. Kao koautor knjige poklonio je posebnu pažnju da budu citirani ili navedeni u literaturi knjige svi njegovi doktoranti.

Prof. Ivošević ističe da je u vrijeme kada je predavao sa profesoricom Radulović i profesorom Petrom Brajkovićem, kotorski Pomorski fakultet imao najjaču katedru za pomorsko pravo na Jadranu. Takođe, moram spomenuti i poseban odnos profesora Ivoševića sa akademikom prof. Vladislavom Brajkovićem, inače ujakom moje majke. Uvijek je isticao zasluge akademika Brajkovića u svom naučnom razvoju. U te zasluge svakako spada što je doprinio njegovom imenovanju u Komisiji Savezne skupštine za izradu ZPUP-a iz reda stručnjaka; što ga je predložio za redovitog suradnika Odeljenja za pomorsko pravo Jugoslovenske akademije znanosti i umetnosti i što mu je omogućio da bude jedan od autora u drugom izdanju Pomorske enciklopedije. Na kraju želim da izrazim zadovoljstvo što je biblioteci Pomorskog muzeja poklonio sve svoje knjige, koje ga ubrajaju među najpoznatije crnogorske pravne autore, i to ne samo iz pomorskog i saobraćajnog prava. Čestitam autorima na ovom kapitalnom djelu“, kazao je Radulović.

Profesor Časlav Pejović je takođe ukazao na krizu u crnogorskom pomorstvu danas i prisjetio vremena kada su Jugooceanija I Prekookeanska imale blizui 50 brodova, kada je radilo brodogradilište u Bijeloj, Luka Bar obećavala… „Ali je sve nakon 90-tih otišlo na neki nizak nivo“, kazao je Pejović poželjevši bolja vremena za crnogorsko pomorstvo i privredu.

Prof. Borislav Ivošević je izrazio nezadovoljstvo što knjiga nije štampana u Crnoj Gori dodavši da bi trebala da bude podstrek za mlađe ljude.

Najavio je štampanje drugog i izdanja na engleskom.

(Radio Kotor)