Suhomedja Olja

Radionica o tehnici gradnje suvomeđa na Orjenu

U organizaciji PK Subra, na Orjenu je tokom proteklog vikenda održana radionica o tehnici gradnje suvozida, najmarkantnijeg obilježja kulturnog pejzaža bokeškog zaleđa. Radionica je realizovana uz podršku Adriatik Marinasa, a Subri se pridružilo 15-ak volontera, koji su osnove građenja kamenom u suvo učili od starog meštra, Lesa Mandića iz kamenog sela Kameno, a o značaju i potencijalima ovog značajnog dijela materijalne baštine slušali od tivatskog novinara i publiciste Maša Čekića.

 

Izvještaj sa radnog druženja na Orjenu jednog od najvećih entuzijasta, kada je zaštita i obnova suvomeđa u ovom dijelu bokeškog zaleđa u pitanju, ujedno i vođe radionice, Željka Starčevića, prenosimo vam u cjelosti:

Protekla tri dana oko planinarskog doma „Za Vratlom“ (1160 m) na Orjenu posjetioci su mogli vidjeti neobičan prizor: gradilište bez zvuka bagera, vibracione bušilice, teških kamiona, miješalice, čak i bez betona, tog neprikosnovenog vladara današnje gradnje. Namjesto toga padinom se razmililo i staro i mlado, donosi se kamen, popravlja stara i podiže nova suvomeđa. Među njima i Leso Mandić iz obližnjeg sela Kameno. Zidar po struci, aktivan i sa svojih 84 godine, rado se odazvao da pokaže u praksi kako se radi sa suvomeđom, jer to nije samo gomila nasumično naslaganog kamena, to je dobro razrađen način gradnje koji je omogućio u ovim našim krševitim krajevima da se svaka stopa zemlje iskoristi, da se opstane u teškim prirodnim uslovima. Maškin, poluga i zidarski čekić, sasvim su dovoljni da uz mnogo rada i strpljenja nikne suvomeđa i ujedno oslobodi se kamena neki novi plodni dolac.

Istoriju suvomeđa u Boki Kotorskoj, ali i puno šire, dobro zna gost – predavač na radionici, tivatski novinar i publicista, Mašo Čekić. Godinama ukazuje na značaj ovog naslijeđenog tipa gradnje, tipičnog za cijelu istočnu obalu Jadrana i njegovog planinskog zaleđa. Obišao je cijeli ovaj potez, sve do Istre i zna koliko naši susjedi upiru snage da suvomeđu izvuku iz sfere istorije i daju joj, uz ostale, kulturnu i turističku dimenziju. Crna Gora je u odnosu na Hrvatsku u velikom zakašnjenju, ali više brine još uvijek nedovoljna pažnja koju nadležne institucije poklanjaju ovoj tematici.

Kamen i kamena gradnja ubrzano nestaju iz naših urbanih, ali i iz ruralnih sredina, a oni predstavljaju sponu sa hiljadugodišnjom istorijom i tradicijom mediteranskog kulturnog kruga. Čak i pod hipotetičkom pretpostavkom da ta zaostavština nama više nije potrebna, imamo evidentno interesovanje EU za ovu tematiku, zaštitu i turističku valorizaciju. Pogledajmo samo primjer Istre koja je povukla ne mala novčana sredstva iz evropskih fondova prepoznajući značaj svoje tradicionalne suhozine gradnje. Istarski kažun, nekadašnja prosta pastirska kamena kućica, danas je postala cijenjeni simbol toga kraja i predmet mnoštva projekata usmjerenih na njenu obnovu, pa i gradnju novih. Sličan tip gradnje postoji u tragovima i kroz Boku, pa čak i na Orjenu, ali je nedovoljno proučen i široj javnosti potpuno nepoznat i nevalorizovan.

U protekla tri dana 15 volontera je obnovilo i dovršilo suvomeđe oko planinarskog doma Za Vratlom, ali i izgadilo dvije potpuno nove, tako da smo dobili tri terasaste njive na kojima planiramo realizovati organski uzgoj autohtonih jestivih biljaka i čajeva.

PK Subra namjerava da nastavi u istom smijeru i da tokom ovog ljeta izvede makar još jednu sličnu radionicu, a prva će biti organizovana kod planinarskog doma Orjen sedlo, pa i ovom prilikom pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže.

Značajno je za pomenuti da podršku za ove radionice tradicionalne gradnje imamo od kompanije Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta, koji uviđa njihov značaj za formiranje turističke ponude bazirane na očuvanom antropogenom pejzažu i učenju lokalnih tradicionalnih vještina.

Željko Starčević
Načelnik sekcije i vođa radionice