sa otvaranja

U muzejima se bolje vidi budućnost

Brojna dešavanja, u okviru manifestacije „Noć muzeja“, u organizaciji Centra za kulturu, otvorio je sinoć u ljetnjikovcu „Buća“ predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić, koji je istakao da se „Boka u vremenu nikad nije izgubila“.

Na Trgu od kulture, ispred ulaza u galeriju, postavljena je nova, stalna skulptura, koju čini kompozicija 4 rada, pod nazivom „Jato“, autora Rajka Sušića, akademskog vajara iz Nikšića.
Na dva nivoa galerijskog prostora otvorena je izložba crteža ,,Dimenzija crte“, autora Josipa Korošeca iz Slovenije. Izložba ,,Praistorijska staništa iskonski kulturni pejzaž“, jedinstvena po svojoj tematici u Crnoj Gori, u kuli ljetnjikovca Buća, čiji su autori, Predrag Lutovac, Lidija Ljesar, Magdalena Radunović i galerista tivatske galerije Dušica Kovačević. U istom prostoru je aktuelna i etnografska postavka. U kapelici Sv. Mihovila kompleksa Buće, posjetioci imaju priliku da pogledaju postavku jednog dijela izložbe, koja je bila aktuelna prošle godine „Sakralna baština Tivta“, autorki Dušice Kovačević i Radmile Adžić.iz kule
Naglašavajući da su muzeji prava mjesta, koja nas podsjećaju na prolaznost vremena, Krivokapić je kazaao: „Boka je uvijek bila sredina koja je znala da mjeri vrijeme i zato se nikad u tom vremenu nije izgubila. Jedini način da se ne izgubite u vremenu je da znate koje vrijednosti čuvate, a te vrijednosti su suštinski nepromjenljive. Ako bismo pogledali tih sto hiljada godina, koliko ljudsko biće postoji na planeti, pored svega što se mijenjalo mi smo se ipak najmanje mijenjali. Naše osnovne vrijednosti i vrline su ostajale iste, naše emocije su ostajale iste, ljubav, privrženost, moral, čast, poštenje. I zato iskaz u praistoriji i umjetnički iskazi u jatu i crtežu vrlo su slični, moglo bi se reći čak isti. Zato je trajanje ono što opsjeda ljudsko biće na pravi način, a muzeji su mjesto gdje se to spoji, oni su svijest o našoj prolaznosti i mali osjećaj da možemo biti neprolazni. Oni koje teže neprolaznosti najbolje će razmjeti svoju prolaznost, znaće koliko su mali u tom vremenu i znaće da će samo zrno koje mogu ostaviti biti doviljno za njihovo postojanje“.
jatoZapitavši se, „da li nas ima dovoljno u muzejima i da li učimo u muzejima?“, Krivokapić je kazao, „svakako ne, ali sigurno znam da oni koji su više u muzejima mnogo bolje vide budućnost. Oni koji su u stanju da se sretnu sa greškama, oni koji se uče u prošlosti, nadareni su i spremni da se suoče sa budućnošću. Na kraju, imaju više prava da uzmu u svoje ruke brigu o toj budućnosti. I zato je „Noć muzeja“, kao svjetsko dostignuće, način da gledanjem neprolaznosti prevazđemo svoju prolaznost. Boka je to znala, to zna i danas, a nadam se da to neće zaboraviti ni sutra. Uvijek postoje vremena koja nisu najbolja u našem trajanju, u nekom prostoru, u nekoj državi, ali i to je zadatost vremena. Ta vremena dolaze i odlaze upravo kroz muku učenja u tim lošim vremenima. Ja sam uvjeren da će Boka i u ovom i u budućem vremenu sačuvati dobru mjeru, da će pokazati i ostalima, što već čini kroz razne aktivnosti, koji je pravi put naše države, koji je pravi put življenja, trajanja, multikulturalnosti i otvorenosti, u takmičenju sa svijetom i zato otvaranje može biti samo poziv: „Uđimo češće u muzeje bilo gdje da smo i bićemo manje prolazni!“, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić.
Govoreći o izložbi „Praistorijska staništa iskonski kulturni pejzaži“, mr Lidija Ljesar, konzervator savjetnik govoreći ispred autorskog tima je istakla da je muzejska djelatnost i sve što jeste kulturna baština tradicija Tivta i zato ne treba da čudi što je izložba otvarena baš u Tivtu.Ona je kazala da je prezentaciju arheoloških lokaliteta u Crnoj Gori iznjedrila saradnja tivatskog Centra za kulturu, Narodnog muzeja sa Cetinja, Polimskog muzeja iz Berana, zavičajnih muzeja Nikšića i Pljevalja i Centra za konzervaciju i areheologiju sa Cetinja.
„Ovom izložbom, sa željom da ukažemo da su praistorijska staništa iskonski kulturni pejzaž, predstavljamo kameno doba, prezentujemo razvoj čovjeka od neandertalca di homo sapiensa, od 160 hiljada godina pa negdje do 5 hiljada godina prije nove ere. Termin kultrurni pejzaž je aktuelan poslednjih dvadesetak godina, ali često, čak i stručnjaci, zaboravljaju da kulturni pejzaž počinje od Crvene stijene, Kremenštice, Bioča, Medene stijene, Trebačkog krša, Odmuta, Mališine pećine, Spile, Bijedića, Beran krša. Ti lokaliteti su prve karike u lancu nečega što zovemo nepokretna kulturna baština Crne Gore“, kazala je Ljesar, najavljujući da će se saradnja institucija nastaviti naredne godine izložbom o bronzanom dobu, nakon koje će uslijediti i prezentacija antičkog perioda Crne Gore.
Izrazivši zadovolsjtvo zbog premijere izložbe „Praistorisjka staništa kao iskonski kulturni pejzaž“, urednik prograam Centra za kulturu, Neven Staničić je istakao da eksponate koji se mogu vidjeti u više muzeja širom Crne Gore, publika može pogledati na jednom mjestu, u kompleksu ljetnjikovca Buća u Tivtu.katalog
Staničić je, navodeći brojna dešavanja, kazao da se iz godine u godinu u Centru trude da „Noć muzeja“ bude sve bolja i bolja pa je na ovogodišnjoj organizovanmo više dešavanja, „veoma značajna ne samo za našu ustanovu nego i za grad“, kazao je Staničić ponosan što su uspjeli da u proteklih godinu dana na Trgu od kulture, ispred galerije Buća, postave skulpturu „Jato“ , kao stalnu postavku. „Nakon skulpture Željka Reljića, koja je postavljena ispred Centra za kulturu, dobili smo još jednu isped galerije, autora Rajka Sušiča koji stvara skulpture, dakle on ih ne pravi, on ih stvara, koji je zanat pretvorio u veliku imjetnost. Uspjeli smo da to realizujemo uz razumijevanje i podšku lokalne zajeddnice“, naveo ej Staničić istakavši da je skulptura od metala pa se i na taj način odaje počast onome što je Tivat bio u prošlosti. Staničić je istakao da će se u Centru i dalje truditi da Trg i ulicu obogaćuju skulpturama i na taj način doprinjeti da Tivat dobije identitet koji mu je možda do sada i nedostajao.
Publika u galeriji može pogledati i izložbu crteža Josipa Korošeca restauratora i dugogodišnjeg direktora Restauratorskog centra Slovenije. „Čovjek koji je crtež doveo do savršenstva. To je cretež koji nije samo stvar likovnog stvaranja na papiru nego crtež koji u njegovom slučaju predstavlja i studiju i emociju, ali i evoluciju, dakle crtež koji je početak i kraj. Interesantno je kako se crtežom može stvoriti takva poetika, koja je ujedno i linija i zapremina i emocija i sve na čemu ćemo uživati narednih petnaestak dana“.
U muzičkom dijelu programa sinoć su nastupili, Milena Petković, violina i Romeo Lukšić, gitara.