Povodom interesovanja javnosti putem društvenih mreža, a u vezi sa radovima koji su se nedavno izvodili u Velikom gradskom parku, Sekretarijat za uređenje prostora, kao organ lokalne uprave u čijoj je nadležnosti oblast zaštite životne sredine, informiše javnost o aktivnostima koje se kontinuirano sprovode s ciljem revitalizacije zaštićenog prirodnog dobra.
Iz Sekreatrijata podsjećaju da je Veliki gradski park osnovan 1892. godine, i razvijao se uporedo sa osnivanjem baze austrougarske mornarice u njenom zaleđu. „Na osnovu istorijskih razglednica, fotografija, tragova na terenu i usmenog predanja, ustanovljeno je da je park bio u najvećem procvatu (kako po broju vrsta tako i po pokrovnosti), u vremenu između dva svjetska rata. Stare katastarske podloge iz tog perioda ukazuju na to da je park planski podignut u mješovitom stilu, što je vidljivo i danas, jer je izvorna koncepcija parka ostala uglavnom nepromijenjena. Nakon perioda redovnog održavanja parka uslijedio je dugogodišnji period povremenog parcijalnog održavanja, što je uzrokovalo degradaciju dendroflore i vrtno-arhitektonskih elemenata“, navodi se u saopštenju Sekreatrijata za urđenje prostora.
Formalna zakonska zaštita Velikog gradskog parka, kao veoma vrijednog hortikulturnog objekta, dogodila se 1968. godine, ali su tek od 2000. godine intenzivirane aktivnosti sa obnovi parka, koje se od tog perioda kontinuirano sprovode. Opština Tivat je 2014. godine izvršila reviziju statusa, kategorije i režima zaštite zaštićenog prirodnog dobra, nakon čega je Veliki gradski park stavljen pod zaštitu kao prirodno dobro radi očuvanja prostorno-ambijentalnih, botaničkih, bioekoloških, predionih i kulturno-istorijskih vrijednosti grada, kao i očuvanja reprezentativnog identiteta užeg gradskog jezgra i održavanja i unaprijeđenja ukupnog stanja bioloških, estetskih i turističkih vrijednosti Tivta.
Parkovske površine predstavljaju arhitekturu u organskom materijalu, jer su biljke, koje su osnovni element pejzažne arhitekture, podložne promjenama i ograničenog su životnog vijeka. Da bi biljke opstajale i imale željeni izgled i funkciju neophodni su stalna njega i održavanje. Ukoliko održavanje izostane dolazi do naglog propadanja parkova, koji postaju siromašniji u biljnom fondu, a koncepcija im se narušava. Da bi se istorijski parkovi sačuvali, neophodna je kontinuirana njega i zaštita, a ukoliko su degradirani obnova.
Kroz istraživanja je utvrđeno stanje dendroflore i vrtno-arhitektonskih elemenata parka, kako bi se na osnovu prikupljenih podataka na što kvalitetniji način sprovodile mjere obnove. Istraživanja su ukazala na kompleksnost obnove ovako stare i vrijedne zelene površine, u kojoj je dugogodišnji period izostanka kontinuirane njege rezultirao pojavom mnogih degradacionih procesa. Kroz obnovu se teži tome da koncepcija vegetacije revitalizacijom dendroflore bude postepeno vraćena u stanje najveće raskošnosti parka. Fokus je stavljen na očuvanje i obnovu rasporeda zasađenih biljaka, zastupljenost vrsta koje su bile izvorno zasađene, i unošenje novih vrsta. Uporedo sa obnovom flore vrše se aktivnosti na obnovi ostalih strukturnih elemenata parka. Pravilna obnova istorijskog parka površine gotovo 6ha, sa stablima ovakvih dimenzija, starosti i stanja u kojem se nalaze, je zahtjevan, skup i dugotrajan proces.
Zahvati koji se sprovode u cilju revitalizacije flore su različiti i obuhvataju orezivanje drveća i žbunja, sadnju sadnica ukrasnih vrsta, okopavanje, zalivanje i prihranjivanje biljaka, itd, ali i selektivno uklanjanje onih primjeraka koji predstavljaju opasnost po posjetioce (izrazito nakrivljena i oštećena stabla) ili izvorne vrijednosti parka (invazivne vrste, suva stabla, oboljela i oštećena stabla koja je nemoguće izliječiti). Kroz proces revitalizacije uzima se u obzir i procijenjeni životni vijek zastupljenih vrsta, a uklanjanje stabala, koje samo po sebi predstavlja postupak koji iziskuje značajna sredstva, logistiku, mehanizaciju i ljudstvo, prati zamjenska sadnja vrstama koje su po svojim karakteristikama primjerene sadnji u parku.
U sklopu planiranih aktivnosti na revitalizaciji dendroflore, u 2021. godini su uklonjena dva stabla ukrasnih vrsta koja su izgubila vitalne i estetske karakteristike – krupno stablo himalajskog kedra (lat. Cedrus deodara G.Don) i osušeno stablo običnog čempresa (lat. Cupressus sempervirens L.). Stabla su predstavljala opasnost i njihova je revitalizacija bila nemoguća. Tokom 2021. godine posredstvom Opštine Tivat u parku je zasađeno ukupno 46 sadnica ukrasnog drveća i 59 sadnica ukrasnih žbunova.
Tokom januara tekuće 2022. godine izvršeno je uklanjanje izrazito nakrivljenog stabla primorskog bora (lat. Pinus pinaster Aiton), koje je imalo brojne suve i polomljene grane u krošnji, a na deblu tragove lučenja smole uzrokovane pukotinama koje su nastale usljed uticaja vjetra, i koje je kao takvo predstavljalo opasnost. Stablo se nalazilo u blizini školskog centra, pored frekventnih šetnih staza. Uporedo sa aktivnostima na organizaciji uklanjanja tog stabla, Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat je izvršio nabavku deset sadnica ukrasnog drveća, od kojih su šest sadnica upravo sadnice primorskog bora (lat. Pinus pinaster Aiton).
Važno je ukazati na činjenicu da se aktivnosti u parku sprovode pod okriljem preduzeća „Komunalno“ d.o.o. Tivat, koje je u skladu sa Zakonom upravljač ovim prirodnim dobrom, ali da u okviru svojih mogućnosti i djelokruga rada u obnovi parka kroz razne aktivnosti učestvuju brojne organizacije i pojedinci.
Foto: Miko Đuričić